Kiltir : anou selebre nou lang maternel

Zordi 21 Fevrie, lemond antie selebre Zourne internasional lang maternel. Pou enn fwa, sa biye lopinion-la li pou dan nou lang maternel, Kreol Morisien. Wi, enn gran mazorite Morisien koz kreol depi zot nesans. Se premie langaz ki laplipar dimounn ki ne ek grandi dan Moris finn aprann depi ki zot finn koumans koze. Kreol Morisien se langaz ki nou mama ek papa, nou bann gran dimounn, nou bann kamarad servi pou kominik ar nou depi sa moman nou finn koumans servi laparol pou exprim nou. Dan Moris, ena boukou dimounn ki fier zot lang maternel me ena ankor enn pake ki gagn onte pou koz Kreol Morisien. Le 21 Fevrie, se lokazion pou nou selebre nou lidantite ek donn valer nou lang maternel.

Zordi 21 Fevrie, sa fer 24-an depi ki UNESCO finn proklam sa dat-la kouma enn zour ki rann omaz lang maternel tou bann pep dan lemond antie. Koinsidans fer ki zordi, bann Morisien pe komemor enn lot levennman, ki bien trist: 24e laniverser lamor Kaya, nou Segaeman nasional. Kaya finn touletan valoriz langaz Kreol. Li finn fer so lamizik sant lamour ek lamitie par bann parol ki tou Morisien konpran. Kaya finn donn Kreol Morisien enn nouvo dimansion dan nou liniver lingwistik. Zordi, li ti pou bon si tou Morisien ena enn panse spesial pou Kaya ek so konba pou fer Moris vinn pli zoli pou viv…

Sa Zourne internasional lang maternel-la li osi lokazion pou nou reflesi lor plas ki Kreol Morisien okipe dan nou lavi. Siklonn Freddy fek pase. Nou tou nou finn swiv so evolision avek latansion. Zot rann zot kont ki tou bann radio, bann rezo sosio, nou stasion televizion nasional finn domine par bann kominike ek bann explikasion ki dan nou lang maternel? Laplipar zournalis, laplipar sitwayen, laplipar lotorite swazir pou exprim zot an Kreol Morisien. Rezon-la li sinp: kominikasion pas pli bien ek pli vit dan langaz ki laplipar Morisien konpran ek metrize. Se pou sa ki li pli fasil pou koz kreol ek fer pas enn mesaz si nou anvi ki tou dimounn konpran vit ek bien.

Kan nou koz nou lang maternel, sa permet diminie ou eliminn bann distiksion ek diferans ant bann klas sosial. Kan koz Franse ek sirtou Angle, boukou fwa enn mesaz kapav pa pase. Kifer? Parski ena dimounn ki pa konn koz sa bann langaz-la, oubien zot santi zot inferier parski lezot dimounn pou ziz zot ek fer boufon ar zot fason koz Franse ou Angle. Ena osi boukou Morisien ki pa tro konpran lekritir Angle ou Franse ek lerla zot pa tro kapav lir ou konpran sa bann langaz-la. Me sirtou, Franse ek Angle pa nou lang maternel sa. Se de langaz etranze ki nou aprann dan lekol.

Alor, zordi 21 Fevrie, li ti pou bon si tou Morisien koumans vremem pran kont bote ek rises nou lang maternel. Anou santi nou fier nou langaz Kreol Morisien. Anou koz li ek osi ekrir li kouma bizin. Aprann lezot langaz, kouma Angle, Franse, Hindi, Mandarin, Arab, Spaniol etc. li enn tre bon zafer. Sa permet nou gagn enn pli gran louvertir nou lespri lor lezot dimounn, lezot pei, lezot kiltir. Sa permet nou fer plis progre dan nou ledikasion ek fonksionn pli bien dan enn lemond kinn vinn pli global. Me protez ek prezerv nou lang maternel li ousi enn travay ek enn devwar bien inportan. Anou selebre ek protez langaz nou later Moris pou ki nou kontign viv kouma enn sel lepep, enn sel nasion.

Sunil Gohin
CEO de Wazaa FM et d’Inside News

Kiltir : anou selebre nou lang maternel

Exit mobile version